Kaplan Burovic

Home » Drugi o Kaplanu Burovicu » INTERNET ZA AKADEMIKA BUROVIĆA

INTERNET ZA AKADEMIKA BUROVIĆA

ma više godina što je objavljena knjiga pod naslovom INTERNET ZA AKADEMIKA BUROVIĆA, gdje su sakupljeni sa svih portala podaci o našem akademiku, prof. dr Kaplanu Buroviću, kako pozitivni, oni koji govore u njegov prilog, tako i negativni, oni koji su protiv njega. Objektivno i bez prikrivanja apsolutno ničega, pa ni one najmostruoznije laži protiv Akademika, psovke i pretnje. Podaci na srpskom, albanskom i francuskom jeziku, kojima vlada autor knjige Anton Burović su i obrađeni, komentarisani, dok oni na drugim jezicima, a ima ih ne samo na engleskom i njemačkom, već i na arapskom, japanskom i kineskom, ostavljeni su onako kako ih donosi internet.
Kako vidimo, autor je registrirao 211 portala, koji sigurno nisu svi, jer su u međuvremenu mnogi zatvoreni, izbrisani. Pa i od registriranih, za neke kaže da su blokirani, tako da se ne mogu otvoriti. Među registriranim portalima, značajno mjesto zauzimaju portali universiteta i naučnih institucija, pa i akademija nauka i umjetnosti.
Na ovim portalima učestvuju svojim komentima nekoliko hiljada komentatora djela i života Akademika Burovića. Neki su napisali čitave članke, pa i duge studije, a mnogi i čitave knjige. Svi – za i protiv. Jedan od ovih portala ima preko 100 stranica materijala o Akademiku Buroviću.
Autori su većinom maskirani pseudonimima, ali je značajan i broj onih koji istupaju svojim pravim imenom. Među ovima ima i poznatih firmi, književnici i naučnici, istoričari, profesori, doktori nauka, pa i akademici, kao što su Robert Elsie, Noel Malcolm, König Solomon, König Ludwig, Von DerPate, Keinne Antwort, Immer Dienstags, Georg Knysh, Miguel Carraquer, Anders R. Jergensen, Daniel J. Milton, Sergejus Tarasovac, Piotr Gasiorowski, Thomas Olander, Brian M. Scott, M. Kapovic, Michael Witzel, Vinçenx Golletti-Baffa, Ardian Vehbiu, Ardian Kljosi, Fatos Lubonja, Abdi Baleta, Arben Kallamata, Sokrat Dhima, Shpëtim Kelmendi, Gjergj Titani, Ilir Bushi, Irhan Jubica, Flori Sllatina, Blerina Suta, Elinda Marku, Vitore Stefa Leka, Vitomir Dolinski, Todi al Trajan, Goran Svilanović, Orde Ivanovski, Risto Ivanovski, Aleksandar Antić, Miodrag Lukić, Milena Milanović, Mirjana Petrović, Biljana Živković, Vojin Grubač, Milan Brajović i drugi.
Diskutirali su o Ak. Buroviću i šefovi partija, pa i presjednici republika. Konkretno Zef Bushati, Ramiz Alija, Boris Trajkovski i drugi.
Pa i iza pseudonima nemamo obične ljude. Pseudonimima se maskiraju obično albanski akademici, koji napadaju neistinama Akademika Burovića, pa – svesni toga – da se ne bi kompromitirali, potpisuju ih pseudonimima.
Iako značajno mjesto zauzimaju diskusije i komenti književnih djela Akademika Burovića, posebno njegov famozni roman IZDAJA i disidentna poema BOJANA, pada u oči da se najviše piše i komentariše o njegovim albanološkim tezama, koliko od njihove posebne važnosti i aktuelnosti, toliko i od činjenice što je njima Akademik potresao iz temela zgradu albanologije, u kojoj više ništa neće biti kao do sada. Svi strani komentatori su ih prihvatili, pa i naučne isntitucije, universiteti i akademije nauka. Njima je Akademik Burović zauzeo zasluženo mjesto naučnika po svim wikipedijama, pa i u svijetskoj. Sami Albanci su podjeljeni u tri grupe:
1.- Oni koji ne mogu ni zamisliti Akademika Burovića, pa ga napadaju i najprljavijim psovkama i zločinačkim pretnjama da će ga ubiti. Opjevali su mu preko interneta i opelo. Pozvali su i svoje junake da odu u Ženevu, gdje aktuelno ­živi Akademik, da ga ubiju.
2.- Oni koji, misljeći za Akademika da je Albanac i njihove gore list, pisali su najpohvalnije o njemu i njegovom stvaranju, nazvali ga i geniem, Mandelom Albanije, ali – kad su saznali da se ne slaže sa albanskom falsifikovanom istorijom i njihovim pretendiranjima da su autohtoni, Iliri i Pelazgi, posebno kad su saznali da nije ni Albanac – okrenuli su se i oni protiv njega, ujedinjujući se ovako sa prvom grupom. Među ovima ima i puno od onih koji su uhvaćeni za grlo od albanskih terorista, pa su tako primorani da se okrenu protiv njega.
3.- Oni Albanci koji drže do svog ljudskog i naučnog dostojanstva, pa – shvatajući istinitost riječi i naučnih argumenata Akademika Burovića – prihvatili su njegove albanološke teze. Oni se ustrajno bore rame uz rame sa njim za naučnu istinu, šikanirani, zlostavljeni i persekutirani svakako od svojih sunarodnika, indoktrinirani falsifikovanom istorijom svoga naroda. Takvi su Ardian Vehbiu, Fatos Lubonja, Piro Misha, Milan Vaso, Ardian Kljosi i drugi. Ova dva poslednja su ubijeni od albanske mafije na vlasti, upravo zato što su svestrano podržali našeg Akademika. Kako vidimo sa albanskih medija povodom smrti dr Ardiana Kljosi, albansko javno mnenje se diglo protiv persekutiranja naučne istine koju im je pretstavio Akademik Burović, a za koju kažu da pretstavlja trajnu vrijednost.
Među prvima, slijepim neprijateljima Akademika Burovića i njegovog stvaranja, njegove istine, istakli su se poznati Enverovci (socijal-fašisti Albanije) Ramiz Alija, Ismail Kadare, Skender Shkupi, Bahri Brisku, Nafi Čegrani i drugi.
Predgovor knjige napisala je Svetlana Kapetanović. Na kraju joj je dodata i lista objavljenih djela-knjiga za i protiv Akademika Burovića, koja je dostigla broj 69, kao i lista Albanaca koji su pisali protiv našeg Akademika.
Ova knjiga, pre svega, dokazuje nam da je Akademik Burović na sve strane svijeta u cetru pažnje kao književnik i naučnik, balkanolog i naročito kao albanolog, posebno među Albancima Albanije i njene dijaspore po svijetu. On je od svih proglašen za najvećeg poznavaoca albanske stvarnosti, albanskog jezika, književnosti i istorije, pa su ga kao takvog jednoglasno prihvatili i za najvećeg albanologa današnjice, i za disidenta Br. 1 Jugoslavije, Evrope i svijeta.
Nužno je naglasiti da je on jako mnogo doprinio svojim studijama i za upoznavanje i afirmiranje naučne istine o srpsko-crnogorskom i makedonskom narodu, posebno o Kosmetu i muslimanima, suprotstavljajući se svojim naučnim otkrićima, konstatacijama i zdravim argumentima službenim antinaučnim stavovima, za što je prije neki mjesec pozvan i na jednom naučnom skupu u Beogradu, gdje mu je ukazana posebna čast i posebno poštovanje.
Sa druge strane ova knjiga je i jedna antologija, da ne kažemo enciklopedija dokumenata o životu i stvaranju akademika, prof. dr Kaplana Burovića, koja će kao takva služiti svima sa svojim verodostojnim podacima u vezi njega i onih koji su se zauzeli sa njim bilo u kojem smislu, pozitivnom ili negativnom.
Sasvim je sinjifikativno što knjiga završava rečima eks-jugoslovenskog ambasadora u Ženevi dr Vladimira Pavičevića: “Da sam znao ko je Kaplan Burović, uhapsio bih albanskog ambasadora u Beogradu i rekao Enveru Hodži: “Pusti mi Kaplana iz zatvora, da ti pustim ambasadora!””


Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: